Sporazum: Šta je izborna ponuda većinske zajednice
03/10/2019|Autor: Administrator|
|

Sporazum: Šta je izborna ponuda većinske zajednice

Albanske partije vide Srbe na Kosovu kroz prizmu Beograda, smatra glavni i odgovorni urednik Koha Ditore Agron Bajrami. Za 20 godina u odnosima Srba i Albanaca nije izgrađeno poverenje, složio se sa njim u novom „Sporazumu“ analitičar Beljulj Bećaj.

 

Agron Bajrami je u emisiji „Sporazum“ rekao da je vladajuća koalicija u Prištini imala poteškoća sa parlamentarnom većinom i donošenjem odluka, i da je to jedan od razloga za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

„Vlada je bila veoma široka koalicija unutar koje su bile (razne) partije. One su o nekim stvarima, uključujući dijalog, imale stav koji nije bio na istom nivou. Takođe, i oko takse je bilo različitih mišljenja unutar koalicije. Vlada je teško mogla da donosi odluke, jer nije imala parlamentarnu većinu. Sa odlaskom Srpske liste situacija se pogoršala, sve je to dovelo do tačke kada je bilo neminovno da se izbori raspišu. A kakav će rezultat da donesu ovi izbori, i kako će se taj rezultat odslikavati u odnosu na proces dijaloga, ostaje da vidimo“, rekao je Bajrami.

Zloupotreba dijaloga zbog dolaska i ostanka na vlasti

Beljulj Bećaj je naveo da je taksa bila povod da premijer Kosova u ostavci Ramuš Haradinaj privuče glasače i na taj način ostane na vlasti.

„Sva ova galama koja se stvorila oko taksi u poslednjim mesecima je izborni mamac. To je nova igra starih aktera koja neće suštinski ništa promeniti. Neki bi hteli da urade sve kako bi ostali na vlasti, ali to nije dobra i ohrabrujuća informacija za druge, jer i drugi idu na izbore, ne zbog toga što bi hteli da promene način dijaloga, namera je da se na drugačiji način domognu vlasti“, rekao je Bećaj.

On napominje da, ukoliko buduća vlast bude imala jedinstven stav o dijalogu koji će, kako on kaže, „biti podstaknut ili podržan od međunarodne zajednice“, to će biti dobar početak za nastavak uspešnog toka razgovora.

„Izbori nisu raspisani zbog takse“

Bajrami je mišljenja da izbori na kosovu nisu raspisani zbog takse i dijaloga.

„Glasači neće da glasaju zbog takse i dijaloga, već zbog korupcije, zbog manjka posla, zbog toga što mladi odlaze u druge zemlje, jer ovde ne vide persprektivu, zbog ekonomskih problema. Glasači će glasti na osnovu njihovih potreba i problema, a na njihovoj listi dijalog je uvek bio negde peti, šesti, nikada nije bio prva stvar. Svi veliki procesi mogu da idu progresivno i pozitivno napred, samo ako se rešavaju problemi koje i narod ima“, poručio je Bajrami.

Nema poverenja između Srba i Albanca

Bećaj smatra da sve što nude albanske partije „izaziva dozu sumnje kod Srba“, jer ne postoji poverenje.

„Za dvadeset godina u međusobnim odnosima Srba i Albanaca ne postoji međusobno povrenje. Sve što bi rekle političke partije, velike ili male, kada su u pitanju Srbi, sve bi bilo sumnjivog karaktera. Svaka ponuda iza sebe ima sumnju, iz razloga nedostatka poverenja. Zatajili smo kao većina u pravcu stvaranja normalne klime, da se Srbi osećaju kao u svojoj kući, to nije tako. Prvobitno, najveću grešku napravio je Hašim Tači, jer je mislio da će Srbi na Kosovu biti prelazna kategorija, da će sve manje i manje Srba biti na Kosovu, time je stvorio klimu i kod ostalih. U toj klimi nije bilo spremnosti kod ostalih stranka da shvate da su Srbi realna kategorija istorije, sadašnjosti i budućnosti Kosova“.

Bećaj je istakao da Albanci Srpsku listu smatraju kao „direktan interes države Srbije na Kosovu“ i da je zbog toga veoma teško razmišljati o njima kao mostu koji bi mogao da poveže međusobne interese.

S druge strane, Agron Bajrami je kazao da je naveći problem taj što albanske partije Srbe vidi kroz „prizmu dijaloga, kroz prizmu Beograda“.

„Upravu je tu problem, gde taj dijalog smeta, jer se kosovski Srbi u političkom pitanju Kosova od strane političkih partija najviše vide kroz prizmu dijaloga, kroz prizmu Beograda. To je negativno, jer ne postoji tendencija da se nešto nudi Srbima kao građanima Kosova koji su isti kao i svi ostali građani”.

Bajrami ističe da su ovi izbori doneli i jednu novu situaciju, a to je pojavljivanje više srpskih partija, koje nemaju isti pogled o tome kako treba da se živi na Kosovu, što pomaže da se javno diskuskutuje kako treba da se gradi život između Srba i Albanca i ostalih unutar Kosova.

Stanovnici severa Kosova ne veruju političarima

NVO „Aktiv“ je tokom 2018. uradila istraživanje na temu poverenja u političare. Na anketno pitanje „Da li postoje političari na Kosovu kojima verujete“, većina od 800 anketiranih iz opština Severna Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan, njih 56,6%, odgovorila je negativno.

Poverenja u političare ima samo 23,3% ispitanih, dok je 16,6% reklo da ne prati politiku.

Ovo istraživanje finansirano je iz programa „Unapređenje demokratskog društva“ koji je podržan od strane Švajcarske kancelarije za saradnju na Kosovu i Ministrstva spoljnih poslova Danske, a koji je sprovela Kosovska fondacija za civilno društvo. Verovatnoća za statističku greška pri ovom broju ispitanika je 95%, a statistički interval za pojave sa incidencom od 50% iznosi +/- 3,2%.

„Vesti putuju preko Beograda“

Urednica portala Kossev Tanja Lazarević je na pitanje kako se u kosovskim medijima piše o srpskoj zajednici i događajima odgovorila:

„Kada se piše o srpskoj zajednici, uglavnom se prenose tekstovi iz beogradskih agencija, što deluje suludo. Kosovska Mitrovica je na nekih 40 km od Prištine, Gračnica na nekoliko minuta vožnje, a elektronski mediji iz Prištine preuzimaju vesti iz Beograda. To je jedan od trendova. Drugi trend su vrlo retki pokušaji i iskreni napori elektronskih medija u Prištini da se zaista sazna kako žive njihove komšije. Ako ima tih naslova, oni su u negativnom tonu, oseti se trijumfalni ton, to se sada u predizbornoj kamapanji itekako vidi. Treći trend je odsustvo iskrenog intresovanja jedne zajednice za drugu, u ovom slučaju za to kako srpska zajednica živi. Ipak, poslednjih godina postoje male redakcije na srpskom jeziku koje ozbiljno prilaze kosovskoj političkoj sceni i događajima u kosovskom društvu“.

Tanja Lazarević je istakla da kosovski mediji imaju odgovornost da svom poslu priđu profesionalno i objektvno. Čak i kada primećuju ono što je negativno, treba da pokažu dovoljno profesionalizma da razumeju (šta se događa) i da bez strasti i emocija objektivno o tome izveštavju.

Agron Bajrami misli da srpski mediji o situaciji na Kosovu izveštavaju netačno, sa dosta propagande i da je zato bolje da se ne prate. Bećaj se složio sa Bajramijem i dodao da izveštači sa Kosova treba da nastoje da budu objektivni.

Produkciju emisije „Sporazum” koja se emituje svake druge srede na programima TV Mir, TV Puls, TV Herc, TV Kim i TV Mitrovica podržala je Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS).

 


PROGRAM TV MREŽE

Agrar Slobodno Srpski Nezavisna TV Mreža Kosnet Info Koreni